Formatiranje

Google Docs za pisanje rada

Kada Google Docs ima prednost nad Wordom, kako se u njemu rade stilovi, sadržaj i numeracija, i šta se gubi pri izvozu u Word ili PDF.

7 min čitanja

Google Docs je besplatan, radi u pregledaču i sam čuva rad. Za većinu seminarskih i maturskih radova je potpuno dovoljan. Za duže radove sa složenom numeracijom ima ograničenja koja treba znati unapred.

Kada ima prednost

  • Nemaš Office — najčešći razlog
  • Radiš sa više uređaja — sve se sinhronizuje
  • Grupni rad — više ljudi piše istovremeno, bez slanja verzija
  • Mentor treba da komentariše — komentari i predlozi izmena rade odlično
  • Automatsko čuvanje — nema izgubljenog rada zbog pada programa
  • Istorija izmena — vraćanje na raniju verziju u dva klika

Poslednje dve stavke su razlog zbog kog mnogi pišu u Docs-u čak i kada imaju Word. Kako ne izgubiti rad.

Stilovi naslova

Isti princip kao u Wordu i jednako važan.

Umesto Heading 1, 2, 3 koriste se Naslov 1, Naslov 2, Naslov 3 u padajućem meniju stilova levo od fonta.

Kako se menja izgled stila:

  1. Formatiraj jedan naslov kako treba
  2. Sa kursorom u njemu: meni stilova → strelica pored „Naslov 1” → Ažuriraj „Naslov 1” da odgovara

Svi naslovi tog nivoa se menjaju odjednom.

Sadržaj

Insert → Table of contents. Generiše se iz stilova naslova, kao i u Wordu.

Ažurira se klikom na ikonicu za osvežavanje koja se pojavi kad klikneš u sadržaj.

Ograničenje: Docs nudi manje kontrole nad izgledom sadržaja nego Word.

Automatski sadržaj u Wordu objašnjava istu logiku detaljnije.

Numeracija strana

Insert → Page numbers. U opcijama možeš isključiti prikaz na prvoj strani i izabrati od kog broja počinje.

Ograničenje: Docs nema sekcije kao Word. Numeracija koja počinje tek od treće strane, sa različitim formatom u različitim delovima, ovde je teža.

Od 2021. Docs ima prelome sekcije (Insert → Break → Section break), ali su mogućnosti uže nego u Wordu.

Ako ti uputstvo traži složenu numeraciju, razmisli da rad završiš u Wordu.

Fusnote

Insert → Footnote, ili Ctrl+Alt+F. Radi isto kao u Wordu — automatska numeracija i prelamanje.

Margine i prored

  • Margine: File → Page setup
  • Prored: meni za prored u traci sa alatkama, uključujući i razmak pre i posle pasusa

Sve vrednosti se unose u centimetrima ili tačkama, kao u Wordu.

Izvoz

U PDF: File → Download → PDF. Ovo je najsigurniji način predaje i ne gubi se ništa.

U Word: File → Download → Microsoft Word (.docx). Radi, ali pri prevođenju se ume pomeriti raspored, naročito kod tabela i slika.

Ako fakultet traži .docx, izvezi ga i otvori u Wordu da proveriš pre predaje.

Šta Docs ne radi dobro

  • složena numeracija po sekcijama
  • napredna kontrola prelamanja tabela i slika
  • višenivovska numeracija naslova — moguća je, ali je nezgrapnija nego u Wordu
  • rad bez interneta — moguć je uz podešavanje, ali se mora uključiti unapred
  • veliki dokumenti sa mnogo slika ume da uspori

Za grupne radove

Ovde je Docs jasno bolji od Worda: svi rade u istom dokumentu, vidi se ko je šta napisao, komentari ostaju uz tekst, i nema pitanja koja je verzija poslednja.

Detaljno: grupni seminarski rad.

Uvoz Word dokumenta u Docs

Ako si počeo u Wordu: File → Open → Upload, pa izaberi .docx. Docs ga otvori i prevede u svoj format.

Kroz konverziju bez problema prolaze tekst, stilovi naslova, fusnote, tabele, poravnanje i prored.

Šta treba proveriti odmah posle uvoza:

  • numeracija strana — podešavanja vezana za sekcije se često ne prenesu
  • automatski sadržaj — obično ga treba obrisati i napraviti ponovo
  • slike postavljene iza teksta — Docs nema sve načine obavijanja koje Word ima
  • fontovi kojih u Docs-u nema — zamenjuju se sličnim, pa se razmaci pomere

Ako ti je sadržaj već ubačen, nemoj ga popravljati odmah: napravi ga ponovo tek kad je tekst gotov.

Režim predlaganja za mentora

Deo koji vredi znati pre nego što rad pošalješ mentoru.

Gore desno postoji prekidač režima: Uređivanje, Predlaganje i Pregled. U režimu predlaganja izmene se ne upisuju odmah nego se prikazuju kao predlozi, koje ti posle prihvataš ili odbijaš.

Kad deliš dokument, možeš dati pravo komentarisanja umesto uređivanja. Mentor tada može da ostavlja komentare, ali ne može slučajno da obriše pasus.

Praktično: podeli link sa pravom komentarisanja i u mejlu napiši na šta konkretno tražiš mišljenje. Kako se taj mejl piše: kako napisati mejl profesoru.

Jezik dokumenta i provera pravopisa

Provera radi po jeziku koji je podešen za dokument, ne po jeziku teksta. Ako je dokument ostao na engleskom, srpski tekst će biti podvučen ceo i provera ti neće značiti ništa.

Menja se u File → Language. Proveri i da je izabrana varijanta koja odgovara pismu u kom pišeš.

Automatsko ispravljanje ume da menja navodnike i crtice. To je najčešće korisno, ali proveri kako izgledaju navodnici u citatima, jer se pri mešanju oblika to odmah primeti. Šta se sve proverava u tekstu na srpskom: provera pravopisa na srpskom.

Ugrađeni alat za citiranje

Docs ima alat pod Tools → Citations. Bira se stil, unose se podaci o izvoru, referenca se ubacuje u tekst, a na kraju se generiše spisak literature.

Šta treba znati pre nego što se na njega osloniš:

  • podaci se unose ručno, pa tačnost zavisi od tebe
  • spisak se generiše jednom i ne osvežava se sam kad dodaš novu jedinicu
  • oblik koji izbaci treba uporediti sa uputstvom, jer se domaća praksa u detaljima razlikuje od engleskih obrazaca

Za kraći rad sa desetak izvora je često brže da spisak vodiš ručno, u zasebnom dokumentu, pa ga na kraju prekopiraš. Kako napisati spisak literature.

Rad bez interneta

Uključuje se unapred, dok još imaš vezu: u podešavanjima Docs-a se uključi rad van mreže, a dokument se posebno označi da bude dostupan bez veze.

Ako to nisi uradio, a ostaneš bez interneta, dokument se jednostavno ne otvara. Zato pre puta ili pred rok otvori dokument, uveri se da je označen za rad van mreže, i za svaki slučaj preuzmi kopiju u .docx ili PDF.

Rezervna kopija je ovde obavezna isto koliko i u Wordu — oblak čuva verzije, ali ne pomaže ako nemaš pristup nalogu.

Kontrolna lista pre predaje

Kad izvezeš fajl, otvori izvezenu verziju i proveri:

  • da li su margine i prored ostali onakvi kakve si podesio
  • da li su fusnote na istim stranama kao brojevi u tekstu
  • da li neka tabela izlazi iz margina
  • da li su brojevi strana tačni i da li ih ima na naslovnoj
  • da li je sadržaj ažuriran i odgovaraju li brojevi strana u njemu
  • kako se fajl zove — kako imenovati i poslati fajlove

Ovo traje pet minuta i hvata gotovo sve što konverzija pokvari.

Šta se često pokvari pri izvozu u Word

Tri stvari se ponavljaju, pa ih vredi znati unapred:

Tabele dobiju drugačije širine kolona. Rešava se u Wordu, označavanjem tabele i postavljanjem automatskog uklapanja u širinu strane.

Razmaci pre i posle pasusa se ponekad preračunaju, pa dokument deluje razvučeno. Rešava se izmenom stila Normal, a ne pasus po pasus.

Slike se pomeraju ako su u Docs-u bile postavljene sa obavijanjem teksta. Ako ti je raspored slika važan, u Docs-u ih postavi u red sa tekstom — tako preživljavaju konverziju.

Praktičan pristup

Za seminarski i maturski rad: piši u Docs-u, izvezi u PDF, predaj.

Za diplomski i master rad sa složenom numeracijom: piši u Docs-u ako ti to odgovara, ali poslednje formatiranje odradi u Wordu. Izvezi u .docx kad je tekst gotov, pa tamo sredi sekcije, numeraciju i sadržaj.

Ceo redosled formatiranja: kako formatirati rad u Wordu.

Povezani vodiči