Maturski

Prijava i rokovi maturskog rada

Kako se prijavljuje tema maturskog rada, koji su uobičajeni rokovi tokom četvrtog razreda i šta se dešava ako se rok propusti.

7 min čitanja

Maturski rad ima administrativni deo koji se retko pominje dok ne postane problem. Tema se prijavljuje, rokovi postoje, a propušten rok ume da znači da se rad brani u narednom roku.

Važna napomena: rokovi i procedura se razlikuju od škole do škole i menjaju se po školskim godinama. Sve ispod je uobičajen tok, a jedini merodavan izvor je uputstvo tvoje škole i ono što kaže razredni starešina.

Uobičajen tok kroz četvrti razred

Prvo polugodište. Bira se predmet i tema, u dogovoru sa profesorom koji postaje mentor. Tema se prijavljuje na obrascu škole.

Zima i rano proleće. Piše se rad, uz konsultacije sa mentorom. Ovo je period u kom se najviše odlaže, jer deluje da ima vremena.

Proleće. Predaja rada mentoru na pregled, dorada po primedbama, konačna verzija.

Kraj nastave. Predaja ukoričenog rada i odbrana pred komisijom, u okviru maturskog ispita.

Tačni datumi su u školskom kalendaru i u uputstvu škole.

Šta sadrži prijava teme

Obrazac se razlikuje, ali obično traži:

  • ime i prezime učenika, razred i odeljenje
  • obrazovni profil, kod stručnih škola
  • predmet iz kog se radi rad
  • naslov teme
  • ime profesora mentora
  • ponekad kratko obrazloženje izbora teme

Naslov koji upišeš u prijavu je naslov koji ide na rad. Ako se u međuvremenu tema suzi ili promeni, izmena se traži kod mentora — ne menja se ćutke.

Koliko tema može da se bira

Obično biraš jedan predmet i jednu temu. Broj učenika po predmetu je ponekad ograničen, pa se teme popunjavaju redom prijave.

Praktična posledica: ako ti je stalo do određenog predmeta, prijavi se rano. Čekanje do poslednjeg dana znači da biraš iz onoga što je ostalo.

Kako se bira tema koju ćeš moći i da braniš: kako izabrati temu za maturski rad.

Konsultacije sa mentorom

Mentor nije samo potpis na prijavi. Konsultacije su deo procesa i koriste se:

  • posle plana rada, da se proveri struktura
  • posle prvog poglavlja, da se proveri smer
  • posle prve cele verzije, za primedbe

Učenik koji dođe sa gotovim radom tri dana pre roka i očekuje da bude odobren obično dobije doradu za koju nema vremena.

Odakle se saznaje šta tvoja škola traži

Pošto se procedura razlikuje, prvi zadatak nije pisanje nego prikupljanje tačnih podataka o tome kako se kod tebe radi.

Četiri izvora, po pouzdanosti:

  1. Uputstvo ili pravilnik škole. Ako postoji, on je merodavan. Traži se kod razrednog starešine ili na sajtu škole.
  2. Razredni starešina. Zna rokove, obrasce i to gde se prijava predaje.
  3. Profesor predmeta iz kog želiš da radiš. Zna šta on očekuje od rada, a to se ne poklapa uvek sa opštim uputstvom.
  4. Oglasna tabla ili sajt škole. Tamo se objavljuju spiskovi tema i rokovi kad budu poznati.

Ono što nije izvor: ono što je bilo prošle godine i ono što ti je rekao neko iz drugog odeljenja. Obrasci i rokovi se menjaju po školskim godinama.

Kad dobiješ podatke, zapiši ih na jedno mesto — datum predaje prijave, datum predaje rada, ime mentora i gde se šta predaje. Traženje te informacije po grupama u poslednjoj nedelji je tipičan način da se rok propusti.

Razgovor sa profesorom pre prijave

Prijava se ne predaje pa se onda traži mentor. Ide obrnuto: prvo razgovor, pa prijava.

Na taj razgovor ne ideš praznih ruku. Ponesi:

  • dve do tri ideje za temu, ne jednu — da ima o čemu da se bira
  • razlog zašto te ta tema zanima, makar u jednoj rečenici
  • podatak da li o temi ima literature, ako si stigao da proveriš

Profesor tada može da ti kaže ono što sam ne bi znao: da je tema preširoka, da je neko već radi, ili da za nju u školi nema izvora.

Ako se obraćaš mejlom, piši kratko i jasno i potpiši se punim imenom, razredom i odeljenjem: kako napisati mejl profesoru.

Naslov koji izdrži do kraja

Naslov iz prijave ide na naslovnu stranu i u zapisnik. Menja se teže nego što misliš, pa se bira tako da izdrži i ako rad krene malo drugačije.

Šta pomaže:

  • Nemoj obećati više nego što ćeš uraditi. Naslov koji najavljuje poređenje, a rad ga nema, pravi problem na odbrani.
  • Izbegavaj brojeve i godine u naslovu ako nisi siguran da ćeš do tih podataka doći.
  • Formulacija neka bude opisna, ne efektna. Naslov nije naslov novinskog teksta.
  • Proveri da naslov sadrži predmet rada, ne samo oblast.

Ako je tema takva da se o njoj piše svake godine, pitaj mentora kako da je postaviš drugačije: tema koja je već obrađena.

Ako hoćeš da promeniš temu posle prijave

Dešava se, i nije katastrofa — ali se ne radi ćutke.

Postupak je uvek isti: javiš se mentoru, objasniš razlog i pitaš da li je izmena moguća i šta je za nju potrebno. Negde je dovoljan dogovor, negde se prijava predaje ponovo.

Razlozi koji se obično prihvataju: nema literature, tema se pokazala kao preširoka ili preuska, ili se ispostavilo da traži podatke do kojih ne možeš da dođeš.

Razlog koji se obično ne prihvata: predomislio si se pošto si video da je teže nego što je delovalo.

Suženje teme unutar istog naslova je najlakša izmena i najčešće ne traži novu prijavu — ali i to se pita.

Ako se mentor ne javlja

Profesori imaju časove, dežurstva i sopstvene rokove, pa odgovor ume da zakasni. Šta se radi:

  1. Pitaj uživo, posle časa, umesto da čekaš odgovor na poruku
  2. Dogovori sledeći korak odmah — kada donosiš šta, i u kom obliku
  3. Ako i dalje nema odgovora, javi se razrednom starešini, bez optuživanja — samo pitaj kako da nastaviš

Ono što ne radiš: čekaš pa na kraju kažeš da nisi mogao da ga nađeš. Ako imaš zapisano kad si se javljao i šta si tražio, razgovor je mnogo lakši.

Kako izgleda uredna saradnja sa mentorom kroz ceo rad: saradnja sa mentorom.

Vodi sopstvenu evidenciju

Jedan list u svesci ili beleška na telefonu, sa četiri stavke:

  • datum kada si predao prijavu i kome
  • svaki dogovoreni rok, sa datumom kad je dogovoren
  • šta ti je mentor tražio da ispraviš, posle svake konsultacije
  • datum kada si predao svaku verziju

Ovo ti treba iz dva razloga. Prvi je da ne zaboraviš primedbe — posle treće konsultacije se pomešaju. Drugi je da, ako dođe do nesporazuma oko rokova, imaš na šta da se pozoveš.

Kako se ceo posao raspoređuje da ne dođe do gužve na kraju: kako isplanirati pisanje rada.

Ako se rok propusti

Zavisi od škole i od razloga. Uobičajeni ishodi su odbrana u sledećem roku ili, kod opravdanih razloga uz dokumentaciju, produženje.

Ono što uvek pomaže: javiti se pre roka, a ne posle. Mentor koji zna da kasniš može da pomogne; mentor koji sazna posle roka najčešće ne može.

Plan koji stiže na vreme

Ako je tema prijavljena u prvom polugodištu, a rad se predaje u proleće, imaš nekoliko meseci — što zvuči kao mnogo i zato se odlaže.

Realan plan:

  1. Odmah po prijavi — skupi izvore, dok je tema sveža
  2. Zimski raspust — pročitaj izvore i napravi plan poglavlja
  3. Februar i mart — piši po jedno poglavlje nedeljno
  4. April — zaključak, uvod, literatura, formatiranje
  5. Mesec dana pre roka — predaj mentoru na pregled
  6. Dve nedelje pre roka — dorada
  7. Nedelju dana pre roka — štampa i koričenje

Poslednja tačka nikad ne ide na dan predaje: koričenje i štampanje maturskog rada.

Posle predaje

Odbrana se zakazuje po rasporedu škole, u okviru maturskog ispita. Kako izgleda i šta se pita: kako izgleda odbrana maturskog rada.

Povezani vodiči