Diplomski

Predmet, cilj i zadaci istraživanja

Razlika između predmeta, cilja i zadataka istraživanja, kako se svaki formuliše i kako se zadaci preslikavaju na poglavlja rada.

7 min čitanja

Kratak odgovor

Predmet je ono što se istražuje i piše se kao imenička fraza ograničena sadržinski, prostorno i vremenski. Cilj je ono što se istraživanjem postiže i piše se glagolom koji obećava proverljiv rezultat. Zadaci su koraci do cilja i po pravilu se preslikavaju na poglavlja rada, jedan zadatak po poglavlju.

Ova tri pojma određuju ceo rad, a mešaju se češće nego bilo šta drugo u akademskom pisanju. Posledica su uvodi u kojima se cilj ponavlja tri puta, a nijednom ne kaže šta rad zapravo radi.

Razlika u jednoj rečenici

Predmet je ono što se istražuje. Cilj je ono što hoćeš da postigneš time što ga istražuješ. Zadaci su koraci kojima do cilja dolaziš.

PojamPitanjeOblik
PredmetŠta se istražuje?imenička fraza
CiljŠta se postiže?glagol
ZadaciKojim koracima?lista glagola
HipotezeŠta pretpostavljaš?tvrdnje koje se proveravaju

Predmet istraživanja

Predmet je pojava, proces ili grupa koju rad posmatra — i on je uvek ograničen.

Ograničenje ide po tri dimenzije:

  • sadržinski — koji aspekt pojave
  • prostorno — gde
  • vremenski — u kom periodu

Predmet istraživanja je primena digitalnih kanala komunikacije u malim preduzećima u Srbiji u periodu 2020–2025.

Sve tri dimenzije su tu. Bez njih „digitalni marketing” nije predmet nego oblast.

Slabo naspram jako:

SlaboZašto ne valjaJako
Predmet rada je marketing.oblast, ne predmetPredmet rada je upotreba društvenih mreža u promociji malih trgovinskih preduzeća u Srbiji u periodu 2022–2025.
Predmet je uticaj interneta na društvo.nema nijedno ograničenjePredmet je povezanost dnevnog vremena provedenog na društvenim mrežama i samoprocenjenog kvaliteta sna kod studenata prve godine.
Predmet rada je analiza literature o motivaciji zaposlenih.to je metod, a ne predmetPredmet rada je motivacija zaposlenih u proizvodnim preduzećima sa manje od pedeset radnika.

Test je jednostavan: ako se tvoj predmet može staviti kao naslov cele knjige, preširok je.

Cilj istraživanja

Cilj je uvek glagol koji nešto konkretno radi.

Upotrebljivi glagoli, poređani po zahtevnosti:

  • opisati — prikazati kako nešto izgleda
  • klasifikovati — razvrstati po kriterijumu
  • uporediti — pokazati sličnosti i razlike
  • analizirati — razložiti na činioce i objasniti odnose
  • utvrditi vezu — pokazati da između pojava postoji odnos
  • proceniti efekat — izmeriti koliko nešto utiče
  • predložiti model — najzahtevniji, traži i proveru

Glagoli koje treba izbegavati jer ništa ne obećavaju: razmotriti, obraditi, ukazati na značaj, prikazati važnost.

Uz glavni cilj se ponekad navode i posebni ciljevi — dva do četiri, koji ga razlažu.

Slabo naspram jako:

SlaboZašto ne valjaJako
Cilj rada je da ukaže na značaj digitalizacije poslovanja.„ukazati na značaj” ne obećava nikakav rezultatCilj rada je da utvrdi da li je uvođenje elektronskog fakturisanja skratilo prosečno vreme naplate u posmatranim preduzećima.
Cilj je obraditi temu nezaposlenosti mladih.„obraditi” opisuje pisanje, ne istraživanjeCilj je da uporedi kretanje stope nezaposlenosti mladih u Srbiji i u zemljama regiona u periodu 2015–2024.
Cilj rada je da prikaže važnost zdrave ishrane.rezultat je poznat pre istraživanjaCilj rada je da utvrdi razlike u navikama u ishrani između studenata koji žive u domu i onih koji žive kod kuće.
Cilj je da se sagleda problem otpada.nema merila ispunjenostiCilj je da proceni koliko se komunalnog otpada odvaja u domaćinstvima u jednoj opštini i koji činioci to razlikuju.

Test cilja u tri pitanja

Pre nego što cilj uđe u uvod, proveri:

  1. Vidi li se iz cilja šta ćeš imati na kraju rada? Broj, poređenje, ocena, model — nešto što pre rada nisi imao.
  2. Može li se reći da cilj jeste ili nije ispunjen? Ako ne može, nije cilj nego namera.
  3. Može li se glagol zameniti sa „pisati o”? Ako da, cilj je prazan.

Treći test obara najviše formulacija. „Razmotriti”, „obraditi”, „sagledati” i „ukazati na” su sve načini da se kaže „pisaću o tome”.

Zadaci istraživanja

Zadaci su koraci. Ako je rad dobro postavljen, svaki zadatak odgovara jednom poglavlju.

Zadaci rada su:

  1. odrediti pojam digitalnih kanala komunikacije i njihove osnovne oblike
  2. prikazati dosadašnja istraživanja o njihovom uticaju na poslovne rezultate
  3. utvrditi koje kanale koriste mala preduzeća u Srbiji
  4. ispitati vezu između broja korišćenih kanala i rasta prihoda
  5. formulisati preporuke na osnovu dobijenih nalaza

Pet zadataka, pet poglavlja. Kako se od toga pravi plan: plan poglavlja diplomskog rada. Kako se tema razlaže na poglavlja pre nego što se zadaci napišu: od teme do plana poglavlja.

Slabo naspram jako:

SlaboZašto ne valjaJako
Napisati uvod i zaključak.posao pisanja, ne zadatak istraživanjaOdrediti pojam digitalnih kanala komunikacije i njihove osnovne oblike.
Proučiti literaturu.preširoko, nema krajaPrikazati istraživanja o vezi digitalnih kanala i poslovnih rezultata objavljena posle 2015. godine.
Analizirati podatke.ne kaže koje podatke ni čimeUtvrditi razliku u prosečnom rastu prihoda između preduzeća koja koriste tri i više kanala i onih koja koriste jedan.
Dati zaključak o temi.ponavlja ciljFormulisati preporuke za mala preduzeća na osnovu dobijenih nalaza.

Zadatak je jak kada počinje glagolom koji se može uraditi u jednom poglavlju i kada se iz njega vidi nad čime se radi.

Kako se proverava da li se sve slaže

Napravi tabelu sa četiri kolone — zadatak, poglavlje, metod, hipoteza — i popuni je pre pisanja.

ZadatakPoglavljeMetodHipoteza
12analiza literature—
23analiza literature—
35.1anketa—
45.2anketa, korelacijaH1
56sinteza nalaza—

Ako neki zadatak nema poglavlje, ili neko poglavlje nema zadatak, struktura nije usklađena. Ako nijedan zadatak nije vezan za hipotezu, istraživanja nema.

Gde se sve ovo piše

Na većini fakulteta u uvodu, u posebnim pasusima. Neki fakulteti traže zaseban odeljak pod naslovom „Metodološki okvir istraživanja” ili slično.

Proveri uputstvo. Kako izgleda ceo uvod: uvod za diplomski rad.

Cilj se u radu pojavljuje na tri mesta — u apstraktu, u uvodu i u zaključku — i na sva tri mesta mora da glasi isto. Ne istim rečenicama nužno, ali sa istim glagolom i istim predmetom. Zaključak u kom se odgovara na nešto drugo nego što je cilj najavio je zamerka koju hvata svaki mentor.

Kako cilj izgleda sveden na jednu rečenicu u apstraktu: apstrakt i ključne reči. Šta se još najčešće pokvari u uvodu: greške u uvodu.

Najčešće greške

  • Cilj napisan kao predmet — „cilj rada je digitalni marketing”
  • Predmet bez ograničenja
  • Zadaci koji su zapravo poglavlja — „napisati uvod” nije zadatak istraživanja
  • Više ciljeva koji se međusobno ne slažu
  • Zadaci koji ne vode ka cilju
  • Cilj koji se u zaključku ne pominje

Za seminarski rad, gde je ovo jednostavnije: cilj i predmet seminarskog rada. Kako se iz ovoga izvode hipoteze: hipoteze u diplomskom radu.

Povezani vodiči