Seminarski

Cilj i predmet seminarskog rada

Razlika između predmeta, cilja i zadataka rada, kako se svaki formuliše i zašto se ta tri pojma najčešće mešaju u uvodu.

8 min čitanja

Kratak odgovor

Predmet je ono što se istražuje, cilj je ono što hoćeš da postigneš time što ga istražuješ, a zadaci su koraci kojima do cilja dolaziš. Predmet je imenica, cilj je glagol, zadaci su lista.

Ova tri pojma se u uvodima mešaju češće nego bilo šta drugo. Rezultat su rečenice tipa „cilj ovog rada je marketing malih preduzeća”, koje ne govore ništa, jer je to predmet, a ne cilj.

Razlika se pamti po gramatici: predmet je imenica (šta se posmatra), cilj je glagol (šta se time postiže), zadaci su lista glagola (kojim koracima). Ako u rečenici o cilju nema glagola koji nešto radi, nije napisan cilj nego ponovljen predmet. Ispod su primeri iz nekoliko oblasti, formulacije koje prolaze i test kojim se to proverava za minut.

Razlika u jednoj tabeli

PojamPitanje na koje odgovaraGramatički oblik
PredmetŠta se istražuje?imenica ili imenička fraza
CiljŠta se time postiže?glagol — utvrditi, uporediti, opisati
ZadaciKojim koracima?lista glagola

Ako u rečenici o cilju nema glagola koji nešto radi, to nije cilj.

Predmet rada

Predmet je pojava, proces ili grupa koju rad posmatra. On je uvek imenica.

Predmet rada je primena influenser marketinga u malim preduzećima u Srbiji.

Dobar predmet ima ograničenje — vremensko, prostorno ili po grupi. „Marketing” nije predmet rada; „marketing malih preduzeća u Srbiji u periodu 2020–2025” jeste.

Kako se predmet sužava

Suviše širok predmet je najčešći razlog što rad ispadne površan. Sužava se po tri ose, a dovoljno je da se primene dve.

OsaPrimer sužavanja
Sadržinski„marketing” → „influenser marketing” → „influenser marketing na jednoj mreži”
Prostorno„u svetu” → „u Srbiji” → „u Beogradu”
Vremenskibez perioda → „u periodu 2020–2025”
Po grupi„potrošači” → „studenti” → „studenti prve godine”

Provera: ako o tvom predmetu postoji cela knjiga, predmet je preširok za seminarski rad od deset strana.

Cilj rada

Cilj je ono što hoćeš da postigneš. On je uvek glagol, i to glagol koji nešto konkretno radi.

Upotrebljivi glagoli, od jednostavnijeg ka složenijem:

  • opisati — najjednostavniji cilj, prikazati kako nešto izgleda
  • klasifikovati — razvrstati pojave po kriterijumu
  • uporediti — pokazati sličnosti i razlike
  • analizirati — razložiti na činioce i objasniti odnose
  • utvrditi vezu — pokazati da između dve pojave postoji odnos
  • proceniti efekat — izmeriti koliko nešto utiče

Cilj rada je da se utvrdi na koji način influenser marketing utiče na kupovne odluke studenata.

Glagoli koje treba izbegavati jer ništa ne obećavaju: razmotriti, obraditi, prikazati značaj, ukazati na važnost.

Šta koji glagol obavezuje

Glagol u cilju nije ukras — on određuje šta rad mora da isporuči, i po njemu se ocenjuje.

GlagolŠta rad posle toga mora da ima
opisatiuređen prikaz pojave, po jasnom redosledu
klasifikovatikriterijum podele i sve kategorije
uporeditinajmanje dve stavke i kriterijume poređenja
analiziratirazlaganje na činioce i objašnjenje odnosa među njima
utvrditi vezudva merljiva pojma i podatke o njihovom odnosu
proceniti efekatpodatke pre i posle, ili dve grupe

Ako u cilju piše „uporediti”, a u radu nema ni jedne tabele poređenja, to je prvo što će komisija primetiti. Kako se poređenje postavlja da ne ispadne nabrajanje: poređenje u radu.

Slabo naspram jako, na istoj rečenici

Predmet

Slabo: Predmet rada je marketing.

Jako: Predmet rada je primena influenser marketinga u malim preduzećima u Srbiji u periodu 2020–2025.

Cilj

Slabo: Cilj rada je da se prikaže značaj influenser marketinga.

Jako: Cilj rada je da se utvrdi koje karakteristike influenser kampanje studenti najčešće navode kao presudne za kupovnu odluku.

Cilj koji je zapravo predmet

Slabo: Cilj ovog rada je influenser marketing u malim preduzećima.

Jako: Predmet rada je influenser marketing u malim preduzećima, a cilj da se uporede efekti kampanja na dve različite mreže.

Ovo je najčešća greška uopšte — rečenica počne sa „cilj je”, a završi imenicom.

Zadatak

Slabo: Zadatak rada je da se obradi ova tema.

Jako: Zadatak rada je da se definiše pojam influenser marketinga i razvrstaju njegovi osnovni oblici.

Preširok cilj

Slabo: Cilj rada je da se analizira uticaj društvenih mreža na društvo.

Jako: Cilj rada je da se analizira kako studenti prve godine koriste društvene mreže pri izboru mesta za izlazak.

Formulacije koje prolaze

DeoFormulacije
Predmet„Predmet rada je…”, „Rad se bavi…”, „U radu se posmatra…”
Ograničenje predmeta„Rad je ograničen na…”, „Izvan obuhvata rada ostaje…”
Cilj„Cilj rada je da se utvrdi…”, „Rad ima za cilj da uporedi…”, „Cilj je da se analizira…”
Zadaci„Iz ovako postavljenog cilja proizlaze sledeći zadaci:“
Veza sa strukturom„Svakom zadatku odgovara po jedno poglavlje rada.”

Zadaci rada

Zadaci su koraci kojima se do cilja dolazi. Obično ih je tri do pet i, ako je rad dobro postavljen, svaki zadatak odgovara jednom poglavlju.

Zadaci rada su:

  1. definisati pojam influenser marketinga i njegove osnovne oblike
  2. prikazati dosadašnja istraživanja o uticaju na ponašanje potrošača
  3. analizirati navike studenata na osnovu dostupnih podataka
  4. izvesti zaključke o efektima na kupovne odluke

Ovo je i najjednostavniji test strukture rada: ako zadaci ne mogu da se preslikaju na poglavlja, ili poglavlja ne prate zadatke, negde se razišlo. Kako se iz teme izvodi plan poglavlja: od teme do plana poglavlja.

Primeri po oblastima

Isti obrazac, četiri različite teme. Predmet je imenica, cilj počinje glagolom, zadataka je tri do četiri.

Ekonomija

Predmet: poslovanje malih trgovinskih preduzeća u Srbiji u periodu 2020–2025. Cilj: utvrditi koji troškovi najviše utiču na maržu u maloprodaji prehrambenih proizvoda. Zadaci: definisati strukturu troškova; prikazati dostupne podatke o kretanju troškova; uporediti udeo pojedinih stavki; izvesti zaključak o najosetljivijoj stavci.

Sociologija

Predmet: korišćenje društvenih mreža među srednjoškolcima u Srbiji. Cilj: opisati kako se vreme provedeno na mrežama raspoređuje između zabave i školskih obaveza. Zadaci: odrediti pojmove; prikazati nalaze dosadašnjih istraživanja; uporediti nalaze za dve starosne grupe.

Informatika

Predmet: sistemi za upravljanje sadržajem u malim onlajn prodavnicama. Cilj: uporediti dva rešenja po kriterijumima troška, brzine postavljanja i mogućnosti proširenja. Zadaci: opisati oba rešenja; postaviti kriterijume poređenja; izvesti preporuku za mali obim prodaje.

Književnost

Predmet: lik pripovedača u tri pripovetke jednog autora. Cilj: analizirati kako se pozicija pripovedača menja između ranih i poznih pripovedaka. Zadaci: odrediti tipove pripovedača; analizirati svaku pripovetku pojedinačno; uporediti nalaze.

Obrati pažnju na to da nijedan cilj nije „prikazati značaj”. Svaki od njih se može ispuniti ili ne ispuniti, i to se vidi iz rada.

Gde se to piše

U uvodu, u pasusu pred kraj — posle uvođenja u temu i definisanja pojmova, a pre najave strukture. Na seminarskom radu to je obično jedan pasus; na diplomskom se često traži poseban odeljak.

Kako izgleda ceo uvod i gde se ovaj pasus uklapa: kako napisati uvod za seminarski rad.

Naslov rada treba da se slaže sa ciljem — ako cilj kaže „uporediti”, a naslov najavljuje opis, jedno od to dvoje treba promeniti: naslov seminarskog rada.

Na diplomskom se dodaje još jedan sloj

Kod radova sa istraživanjem, uz predmet i cilj idu i hipoteze — tvrdnje koje se podacima potvrđuju ili obaraju. Seminarski rad ih obično nema, osim ako se izričito traže.

Kako se to postavlja na diplomskom: predmet, cilj i zadaci istraživanja i hipoteze u diplomskom radu.

Provera pred predaju

Tri provere, svaka traje minut:

  1. Gramatička. Predmet je imenica, cilj počinje glagolom. Ako nije tako, zamenjeni su.
  2. Test poglavlja. Postavi zadatke jedan ispod drugog, pa pored svakog upiši poglavlje koje ga ispunjava. Ako neki zadatak ostane bez poglavlja ili obrnuto, rad se razišao sa sopstvenim planom.
  3. Test zaključka. Pročitaj rečenicu o cilju, pa odmah zaključak. Ako zaključak ne odgovara na ono što je cilj obećao, jedno od dva je pogrešno — i lakše je prepraviti cilj nego ceo rad. Zaključak seminarskog rada.

Povezani vodiči