Kako predati seminarski rad
Kako se predaje seminarski rad: u kom formatu, kako se imenuje fajl, šta se piše u mejlu profesoru i na šta se pazi kod štampanog primerka.
Predaja je poslednji korak i jedini u kom se sve može pokvariti za trideset sekundi — pogrešan fajl, pogrešna adresa, format koji se raspao na tuđem računaru.
Prvo proveri kako se predaje
Način predaje propisuje predmet i ume da se razlikuje od predmeta do predmeta na istom fakultetu. Tri su uobičajena:
| Način | Šta je dokaz da si predao | Na šta se pazi |
|---|---|---|
| Mejl profesoru ili asistentu | poslata poruka u fascikli „Sent” | tačna adresa, zakačen prilog |
| Otpremanje u sistem fakulteta | potvrda koju sistem ispiše | rok meri sistem, u minut |
| Štampano, na času ili u kabinetu | ništa, osim ako tražiš potpis | termin konsultacija |
Ako ti nije rečeno koji važi, pitaj — na početku semestra, ne dan pred rok. Treći način je najrizičniji jer ne ostavlja trag; ako se predaje lično, ne škodi poslati i mejl sa istim fajlom, uz rečenicu da je rad predat i u štampanom obliku.
U kom formatu
Ako uputstvo ne kaže drugačije, PDF. Razlog je praktičan: Word dokument se drugačije prelama na drugom računaru, sa drugim fontovima i drugom verzijom programa, pa profesor može da vidi rad koji izgleda potpuno drugačije od tvog.
Izuzeci kada se traži Word: kada profesor unosi komentare u dokument, ili kada uputstvo to izričito traži. U tom slučaju pošalji oba.
Kako se izvozi i šta se pre toga proverava: kako sačuvati Word kao PDF.
Kako se imenuje fajl
Fajl treba da se prepozna bez otvaranja. Profesor koji primi četrdeset radova sa nazivom seminarski.pdf neće znati koji je čiji.
Obrazac koji radi:
Prezime-Ime-Predmet-Tema.pdf
Petrovic-Marko-Marketing-Influenseri.pdf
Ako uputstvo propisuje naziv, koristi njega, doslovno. Više o imenovanju i slanju: kako imenovati i poslati fajlove rada.
Kako se proverava PDF pre slanja
Izvoz u PDF ume da promeni rad na mestima koja se u Wordu ne vide. Pet stvari se gleda u samom PDF-u, ne u dokumentu iz kog je nastao:
- Sadržaj — da li brojevi strana odgovaraju onome što je zaista na tim stranama
- Slike i grafikoni — da nisu zamućeni ni presečeni na prelomu strane
- Fusnote — da su ostale na stranama kojima pripadaju
- Font — da se nigde nije zamenio drugim
- Poslednja strana — da nije ostala prazna strana koja tu ne treba da bude
Provera traje dva minuta i sprečava jedini scenario koji se posle roka ne može popraviti: da profesor otvori fajl koji izgleda drugačije od tvog.
Mejl profesoru
Mejl je kratak i sadrži četiri stvari:
- Naslov mejla — predmet, tip rada, tvoje ime
- Oslovljavanje — puno zvanje i prezime
- Jedna rečenica — šta šalješ i za koji predmet
- Potpis — ime, prezime, broj indeksa, grupa
Primer:
Predmet: Marketing — seminarski rad, Marko Petrović 2021/0123
Poštovani profesore Jovanoviću,
u prilogu Vam šaljem seminarski rad iz Marketinga na temu „Influenser marketing i kupovne odluke studenata”.
S poštovanjem, Marko Petrović, br. indeksa 2021/0123, grupa 4
Ono što ne ide u mejl: objašnjenja zašto je rad kasnio, izvinjenja u tri pasusa, i emotikoni.
Detaljnije o obraćanju: kako napisati mejl profesoru.
Pre nego što klikneš „pošalji”
Kratka lista:
- Da li je prilog stvarno zakačen?
- Da li je to poslednja verzija fajla, a ne ona od juče?
- Da li si otvorio PDF i prolistao ga?
- Da li je adresa tačna — zvanična fakultetska, ne privatna, osim ako je profesor tražio drugačije?
- Da li je rok danas ili sutra?
Najčešća greška u celom procesu je poslat pogrešan fajl. Otvori prilog iz poslatog mejla i proveri.
Ako je rad grupni
Predaje ga jedna osoba, ali se dogovor pravi unapred:
- ko šalje i sa koje adrese
- da li su ostali u kopiji — poželjno je, jer tako svi imaju dokaz o slanju
- da li su sva imena na naslovnoj strani, u dogovorenom redosledu
- koja je verzija konačna — najčešći izvor greške u grupnim radovima
Ako svako drži svoju kopiju, poslaće se pogrešna. Podela posla i rad u jednom fajlu: grupni seminarski rad.
Ako rok ističe, a rad nije gotov
Dve stvari pomažu i jedna ne pomaže.
Pomaže: javiti se pre roka, ne posle. Poruka poslata dan ranije, sa pitanjem da li je moguće predati kasnije, tretira se drugačije od poruke poslate tri dana posle roka.
Pomaže: predati ono što je gotovo, ako predmet to dozvoljava, pa dopuniti. Nepotpun rad predat na vreme je bolja pozicija od ćutanja.
Ne pomaže: dugo objašnjenje. Jedna rečenica o razlogu je dovoljna; sve preko toga zvuči kao izgovor.
Da li se zakašnjenje uopšte prihvata i uz koje umanjenje bodova, propisuje predmet — odgovor stoji u silabusu ili se dobije od asistenta, a ne pretpostavlja se.
Ako se predaje štampano
Dodatne stvari na koje se pazi:
- Štampa se iz PDF-a, ne iz Worda, da bi prelom bio isti
- Jednostrano, osim ako uputstvo traži obostrano
- Leva margina veća ako se rad koriči ili heftuje
- Prolistaj odštampano — prazne strane i preseceni grafikoni se vide tek na papiru
- Ne ostavljaj štampanje za jutro pred predaju
Ako se traži i štampano i elektronski
To su dva koraka, ne jedan. Elektronska verzija se šalje u roku, a štampana se donosi na prvi termin, osim ako je rečeno drugačije.
Dve verzije moraju da budu identične. Ako posle slanja mejlom nađeš grešku, ispraviš je i odštampaš ispravljenu, u opticaju su dva različita rada. Ili pošalji ispravljenu verziju uz kratko objašnjenje, ili štampaj tačno ono što si poslao.
Ako sistem fakulteta traži otpremanje
Neki predmeti koriste sistem za učenje na daljinu umesto mejla. Tada:
- proveri ograničenje veličine fajla
- sačekaj potvrdu da je otpremanje uspelo i sačuvaj je
- ne otpremaj u poslednjem minutu — sistemi se opterete pred rok
Rok u sistemu meri sam sistem, u minut, pa se zakašnjenje ne može objasniti kao kod mejla. Ceo postupak, sa formatom, nazivom fajla i onim što se radi kad otpremanje pukne: kako se predaje rad preko sistema fakulteta.
Ako nema potvrde o prijemu
Mejl bez odgovora ne znači da rad nije stigao — profesori retko potvrđuju svaki prilog. Ali posle nedelju dana ćutanja vredi poslati kratak podsetnik, i to kao odgovor na sopstvenu poruku, da ostane u istoj niti.
Podsetnik je jedna rečenica: da si tog datuma poslao rad i da proveravaš da li je stigao. Fajl se ne kači ponovo, osim ako te pitaju, jer se u prepisci tada nađu dve kopije pa se ne zna koja je čitana.
Ako ni na to nema odgovora, ide se preko asistenta ili na termin konsultacija. Ono što se ne radi je slanje istog rada sa druge adrese — takve poruke lako završe u nepoželjnoj pošti.
Kad rad bude vraćen
Vraćen rad nije loš ishod nego uobičajen korak. Vraća se zbog obima, zbog literature, zbog dela koji nedostaje ili zbog formatiranja, i najčešće se traži manje posla nego što na prvi pogled izgleda.
Redosled koji štedi drugi krug ispravki: pročitaj sve komentare do kraja pre nego što išta promeniš, napravi spisak izmena, pa tek onda otvori dokument. Ako ti neki komentar nije jasan, pitaj pre nego što ga protumačiš naopako. Detaljno: rad vraćen na doradu.
Posle predaje
Sačuvaj kopiju rada i kopiju poslatog mejla. Ako se rad „izgubi”, to je jedini dokaz da je poslat na vreme.
Pre svega ovoga ide provera samog rada: šta proveriti pre predaje rada.
Kopija se čuva na dva mesta, ne na jednom — na računaru i u oblaku ili u sopstvenom mejlu. Kako ne izgubiti rad.