Kako izabrati mentora za diplomski rad
Po čemu se bira mentor: dostupnost, oblast, način rada i broj studenata. Kako se pristupa profesoru i šta pitati na prvom sastanku.
Kratak odgovor
Mentor se bira po četiri stvari, ovim redom: dostupnost, poznavanje oblasti, način rada i broj studenata koje već vodi. Dostupnost je najvažnija jer određuje koliko će rad trajati, a saznaje se samo od studenata koji su kod tog profesora već radili.
Izbor mentora je odluka koja utiče na trajanje rada više od izbora teme. Razlika između mentora koji odgovori za dva dana i onog koji odgovori za tri nedelje je razlika između tri meseca i godine dana.
Četiri kriterijuma, po važnosti
1. Dostupnost. Koliko brzo odgovara na mejlove i koliko redovno drži konsultacije. Ovo je najvažniji kriterijum i nigde ne piše — saznaje se od studenata koji su već radili kod njega.
2. Oblast. Da li je tema u njegovoj užoj oblasti. Mentor koji temu ne poznaje ne može da ti kaže gde je literatura ni šta nedostaje.
3. Način rada. Neki mentori traže detaljan plan unapred, neki puštaju studenta da radi pa komentarišu celinu. Nijedan pristup nije loš, ali ti odgovara jedan.
4. Opterećenost. Profesor koji vodi trideset radova ne može svakom posvetiti isto vreme. To nije njegova krivica, ali je tvoj problem.
Zašto tim redom
Strogost, koja se među studentima najviše pominje, na ovom spisku nije. Razlog je praktičan: strog mentor koji čita brzo i kaže tačno šta ne valja vodi do odbrane pre nego blag mentor koji ne odgovara na poruke.
| Kriterijum | Kako se proverava | Koliko je važan |
|---|---|---|
| Dostupnost | pitaš studente koji su kod njega radili; koliko čekaš odgovor na prvi mejl | presudan |
| Oblast | predmeti koje drži i radovi koje je objavio | veliki |
| Način rada | pitaš direktno na prvom sastanku | srednji |
| Opterećenost | pitaš koliko radova trenutno vodi | srednji |
| Strogost | čuje se od drugih, retko je tačno | mali |
Kako se to sazna
- Pitaj studente koji su diplomirali kod tog profesora — najpouzdaniji izvor
- Pogledaj njegove radove — iz njih se vidi oblast i pristup
- Obrati pažnju na predavanja — profesor koji jasno objašnjava obično jasno i komentariše
- Pitaj direktno koliko radova trenutno vodi
Kako se pristupa profesoru
Prvi kontakt je mejl ili termin konsultacija. Šta u njemu treba da bude:
- ko si — ime, studijski program, godina
- da tražiš mentorstvo za diplomski rad
- koja te oblast zanima i zašto — makar okvirno
- pitanje da li ima mogućnosti da te vodi
Ono što ne treba: dolazak bez ikakve ideje, sa rečenicom „dajte mi neku temu”. To se dešava često i profesori to ne cene.
Primer mejla: kako napisati mejl profesoru.
Šta doneti na prvi sastanak
Razlika između razgovora koji se završi sa „javite se kad smislite temu” i onog koji se završi sa dogovorom je jedna strana papira. Na njoj treba da stoji:
- Radna tema — jedna rečenica, ne mora da bude konačna
- Pitanje na koje rad odgovara — ono što hoćeš da utvrdiš
- Tri do pet izvora koje si već našao, sa imenima autora i godinama
- Ideja šta bi bio praktični ili istraživački deo — anketa, analiza preduzeća, proračun
- Šta te najviše muči — jedno mesto na kom ti treba mišljenje
Peta stavka je razlog zbog kog profesor razgovor shvata ozbiljno: došao si sa pitanjem, a ne po zadatak.
Kako se dolazi do teme koja izdrži: kako izabrati temu za diplomski rad. Kako se pre sastanka proverava ima li o temi literature: provera literature za temu.
Kako razgovor teče
Prvi sastanak traje petnaest do dvadeset minuta i ima predvidiv tok:
- Ti izlažeš ideju — dva do tri minuta, ne duže
- Profesor kaže da li je tema izvodljiva i u kom obliku
- Predlaže suženje ili promenu ugla, što je dobar znak, ne odbijanje
- Dogovarate sledeći korak — plan poglavlja, prijava teme, nova literatura
Razgovor se ne završava dok ne znaš šta tačno donosiš sledeći put i do kada. Ako to ne padne samo od sebe, pitaj: „Šta bi bio sledeći korak i do kada da vam ga pošaljem?”
Šta pitati na prvom sastanku
Pet pitanja koja štede mesece:
- Da li je ova tema izvodljiva sa podacima do kojih mogu da dođem?
- Kako najviše volite da radite — da vam šaljem poglavlje po poglavlje ili celinu?
- Koliko vam obično treba da pročitate poglavlje?
- Koji stil citiranja tražite?
- Postoji li uputstvo fakulteta koje moram da pratim?
Treće pitanje zvuči neprijatno, a najkorisnije je — od odgovora zavisi ceo tvoj raspored.
Ako sastanak ide dobro, vrede još četiri:
- Da li imate uzor rad koji je po vama dobro urađen, da vidim nivo?
- Šta najčešće vraćate studentima na doradu?
- Da li očekujete istraživanje ili je dovoljna analiza postojećih podataka?
- Koliko obično traje od prijave teme do odbrane kod vas?
Šesto pitanje donosi najviše, a skoro niko ga ne postavlja. Jedan rad koji je mentor ocenio kao dobar govori više od svakog uputstva, jer pokazuje obim, strukturu i dubinu koju konkretno on očekuje.
Deveto pitanje daje realan rok, koji se po pravilu razlikuje od onog koji si sam zamislio: koliko vremena treba za diplomski rad.
Šta se ne radi na prvom sastanku
- Ne traži temu rečenicom „dajte mi nešto lako”.
- Ne pitaj za ocenu ni u kom obliku.
- Ne obećavaj rokove koje ne možeš da ispuniš — prvi propušten rok menja odnos za ceo period rada.
- Ne dolazi bez papira, jer se pola dogovora zaboravi do izlaska iz kabineta.
Ako profesor odbije
Dešava se, najčešće zbog broja studenata koje već vodi, i nije lično. Pitaj da li može da preporuči kolegu koji radi u istoj oblasti — preporuka od profesora otvara vrata brže od samostalnog obraćanja.
Crvene zastavice
- Ne odgovara na dva uzastopna mejla poslata u razmaku od nedelju dana
- Na prvom sastanku ne pokazuje interesovanje za temu
- Traži temu koja tebi nema smisla, bez objašnjenja
- Studenti koji su kod njega radili kažu da je rad trajao neuobičajeno dugo
Ništa od navedenog ne znači da je profesor loš — može značiti da je preopterećen. Ali za tebe je posledica ista.
Ako se prva zastavica pojavi pre prijave teme, promena je jednostavna i niko je ne doživljava lično. Posle prijave je komplikovanija, pa se tih nedelju dana čekanja na odgovor isplati shvatiti ozbiljno dok je još rano.
Kada mentora ne biraš
Na nekim fakultetima i studijskim programima mentor se dodeljuje — po oblasti, po rasporedu katedre ili po redosledu prijava. Tada se biraju druge stvari:
- Tema. Ako ne biraš čoveka, biraj temu koja je u njegovoj užoj oblasti.
- Ritam. Dogovori na prvom sastanku kako i koliko često šaljete delove.
- Pisani trag. Dogovore posle sastanka ponovi u kratkom mejlu, da obe strane imaju isto.
Isto važi i kada ti je mentor dodeljen, a ne odgovara ti način rada. Promena mentora je moguća, ali se retko isplati posle prijave teme — tada je brže prilagoditi sopstveni ritam nego menjati sve od početka.
Kako se rokovi razlikuju kada se rad razvuče: rokovi i apsolventski staž.
Posle izbora
Mentor potpisuje prijavu teme, pa se tema formalno odobrava: prijava teme diplomskog rada.
Kako izgleda rad sa mentorom tokom pisanja: kako sarađivati s mentorom.